Popis stanovništva iz 1895.godine-1879 – 1913: Austrougarski period

Infobiro digitalni arhiv

Kako smo ovih dana objavili, izišlo je iz naše zemaljske štamparije u Sarajevu zamašno djelo: Glavni rezultati popisa žiteljstva u Bosni i Hercegovini od 22. aprila 1895. sa podacima o teritorijalnom razdjelenju, javnim zavodima i rudnim vrelima. Sastavio statistički odjel zemaljske vlade. Sarajevo 1896. To je kako spomenusmo zamašno djelo na 778 strana i 104 strane predgovora i tabela (pri objavi knjige pomeli smo se u brojenju strana) u omiljenom formata c. kr statističke centralne komisije u Beču. Ovo je prvo djelo o popisu žiteljstva u Bosni i Hercegovini, koje imade predgovora i opširna zanimiva uvoda (str. III.- LI.). U uvod spadaju osim teksta 20 opširnih tabela sa veoma bogatim po kotarima uregjenim statističkim gradivom (str. LIII.-CIV.), a za tijem dolazi „glavni dio“ djela sa rezultatima popisa po mjestima sa razdiobom na 32 rubrike. Ova tabelarna statistika mjesta na 587 strana predstavlja u legendi (rubrika 1.) prvi put općinsko ustrojstvo, koje u zemlji postoji — na što ćemo se još povratiti — i donosi osim 5411 mjesta još i 14.946 sastavnih dijelova mjesta. Alfabetičan spisak imena zauzima strane 589-682., a u dodatku su na str. 682: A. Glavni rezultati popisa žiteljstva od godine 1895., s obzirom na dne 1. jula 1895. ustrojeni kotar Bos. Dubicu po teritorijalnom opsegu od 1. januara 1896. B. Glavni rezultati popisa žiteljstva od god. 1895., s obzirom na dne 1. jula 1895. ustrojeni kotar Bos. Novi po teritorijalnom opsegu od 1. januara 1896. C. Prisutno civilno žiteljstvo po spolu i vjeroispovijesti za kotar Bos. Gradišku prema teritorijalnom opsegu od 1. januara 1896. D. Prisutno civilno žiteljstvo po spolu i vjeroispovijesti za kotar Prijedor prema teritorijalnom opsegu od 1. januara 1896. E. Dne 22. aprila 1895. u zemlji prisutni pripadnici austro-ugarske monarhije i stranih država po spolu i vjeroispovijesti. F. Javni zavodi i uredi. 0. Prijegled najglavnijih mineralnih vrela u Bosni i Hercegovini.

II. Prijegled mjesta po kotarima uz naznakukatastralnih općina. „Dodaci” se odnose na promjene u javnim zavodima za vrijeme štampanja djela, a „ispravci” na nekoje pogrješke. Tumačenje veoma praktično smišljenih „Kratica i znakova” nahodi se prije naslovnog lista i obuhvata 72 kratice odn. uobičajene znakove. Pošto smo u kratko obilježili sadržaj djela, iznijećemo ovdje samo glavne rezultate popisa žiteljstva. Cjelokupan broj 22. aprila 1895. u mjestu prisutnih osoba činio je 1,568.092, daklen za 2735 duša više, nega što je u augustu 1895. objavljeno kao privremeni rezultat popisa, po čemu se vidi, kako se tačno radilo u statističkom odjelenju.

Spomenuti broj cjelokupnog žiteljstva od 1,568.092 duše dijeli se po rodu ovako: Muškinje 828.190, a ženskinje 739.902; po vjerozakonu ovako: Muhamedanaca 548.632, istočno-pravoslavnih 673.246, rimo-katolika 334.142, evangeličkih i to 2563 augsburške i 1033 helvetske konfesije, u svemu 3596; od drugih Hrišćana i to: 163 grčko-sjedinjenih, 3 jermensko-sjedinjena, 63 Nazarena, 20 Baptista i 2 Anglikanca, svega 251; Jevreja i to: 5729 Španjola i 2484 doketičkog plemena, svega 8213. Inače još 12, od kojih 5 bez vjerozakona. Po državnoj pripadnosti ima pripadnika Bosne i Hercegovine 1,497.244, Cislajtanije (Austrije) 42.018, Translajtanije (Ugarske) 24.358, a stranih država 4472; osim toga aktivnih vojnika 22.944. Prema popisu od 1895. imade prirasta po vjerozakonima: Muhamedanaca više za 55.931, istočno pravoslavnih više za 101.996, rimo-katolika više za 68.354, evangelika više za 3596, drugih Hrišćana više sa 251, Jevreja više za 2408 a od inih manje za 526. Uvod obuhvata tri djela. U prvom se predstavlja organizacija i tečaj dojakošnjih popisa žiteljstva, koje je zemaljska vlada sprovela. Ovdje se opisuju popisi od 1879., 1885., a naročito opširno ovaj potonji popis od 1895. Dok je popis od 1879., sa kojim bješe spojen — kao 1895. — i popis potrebnih domaćih životinja, a isto i popis od 1885. u prvom redu bio namijenjen praktičnim ciljevima zemaljske uprave, te prema tome bio i ustrojen i sproveden, dotlen se 1895. obzirom na zamašan napredak Bosne i Hercegovine i na povećane potrebe političke uprave, za koju je operat popisa od 1885. već bio zastareo i nedovoljan, moralo udovoljiti i onom živahnom interesu, što ga naučni i drugi krugovi pokazuju naspram ovozemskih prilika.

Prvi popis žiteljstva i stoke od 1879., koji je naišao na velike teškoće, sproveden je pod upravom vladinog savjetnika Konstantina Hormanna, sadašnjeg direktora zemaljskog muzeja, a drugi popis od 1885. pod upravom vladinog savjetnika dra Lothara vit. Berksa. Ovaj se popis kako u svojim organizatornim osnovima, tako i u načinu praktičnog izvedenja i u metodi izrade dobivenog gradiva prilično tijesno prislonio na rad od 1879., samo što s tijem popisom nije bio skopčan ujedno i popis stoke. Opširni radovi oko pripreme, a za tijem uprava općeg popisa od 1895. zajedno sa popisom stoke, što se od 1879. amo nije činjelo, prenesena je prema tome na statističko odjelenje zemaljske vlade, koje je 1. januara 1894. u život stupilo. Pri tome je trebalo, da se mnogo odstupi od dojakošnjih propisa u zemlji i koliko je moguće prisloni na odredbe najnovijih propisa za popis žiteljstva u našoj monarhiji, od kojih se moralo samo ondje odstupiti, gdje to zahtijevahu naročite prilike u zemlji. Načelno najznamenitija novina je u tome, što se sada kao prijedmet popisa označilo u mjestu prisutno civilno žiteljstvo, te je tako domaće i strano stanovništvo popisano na jedinstven način kao jednako vrijedno. Pošto je zaseban spisak za strance otpao, upotrijebljen je kod potonjeg popisa samo iedau jedini formular naime „kućni spisak” i to na isti način za sve osobe. Samo je u glavnom gradu Sarajevu i u ostalih 5 glavnih okružnih mjesta upotrijebljen donekle proširen formular, budući da je u tijem mjestima valjalo pribrati i nekoje podatke, potrebne za statistiku stanova. Odredbe, što su izdane za organizaciju i sprovagjanje popisa žiteljstva i s njim spojenog popisa korisnih domaćih životinja, sadržane su u naredbi Previšnjim riješenjem od 3. januara 1895. odobrenoj i od zematjske vlade dne 17. januara 1895., br. 5709/st. odj., izdanoj. (Nastaviće se.)

Izvor Sarajevski list 07.06.1896/Infobiro Mediacentar Sarajevo

Pogledajte i...